Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)

Svako dijete je jedinstveno, ali kod neke djece možemo opaziti da nešto čine ili shvaćaju prije, više, brže, uspješnije, bolje, drugačije od svojih vršnjaka. Često kažemo da su ovakva djeca napredna za svoju dob i najlakše ih je uočiti kroz usporedbu s vršnjacima. Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da postiže izrazito iznadprosječne rezultate u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi (Koren, 1988). Darovita djeca su ona koja zbog svojih iznimnih sposobnosti mogu očekivati visoka postignuća, a identificirana su od stručnjaka. Ona pokazuju potencijal u nekom od sljedećih područja: opće intelektualne sposobnosti, specifične akademske sposobnosti, kreativne sposobnosti, sposobnosti vođenja, umjetničke sposobnosti, psihomotorne sposobnosti (Marland, 1971).

Vrste darovitosti

Potencijalna darovitost

Produktivna darovitost

Odnosi se na potencijal koji pojedinac ima, a koji omogućuje da se neke njegove sposobnosti razviju do stupnja da se može iskazati kao iznadprosječno postignuće. U osnovi se nalazi niz naslijeđenih predispozicija koje omogućuju da se neke sposobnosti pojedinca razviju više i bolje nego u većine drugih osoba. Kao glavni pokazatelj ima uspješnost u aktivnostima kojima se bavi dijete i u kojima je uspješnije od svojih vršnjaka. Djetetova darovitost se iskazuje u određenim rezultatima, tj. izrazito natprosječnom postignuću.

Kriteriji darovitosti

Po čemu su daroviti učenici "učenici s posebnim potrebama?" Posebne potrebe:  1.Razlozi koji proizlaze iz školskog sustava (nedostatak izazova, reprodukcija činjenica, ponavljanje nasuprot istraživanju i zaključivanju 2. Razlozi koji proizlaze iz individualnih posebnosti darovitih (lakoća učenja- nedostatak izazovnih zadataka, „grubost” okoline, neujednačenost različitih aspekata razvoja, osjećaj „različitosti”, različitost interesa u odnosu na vršnjake, često povećana emocionalnost i perfekcionizam, kriticizam, „nedoživljavanje” autoriteta “Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.” (Hollingworth) Identifikacija darovitih ucenika Identifikacija darovitih učenika je postupak koji sadrži različite postupke i mjerne instrumente u svrhu otkrivanja (potencijalno) darovitih učenika. Slijedi nakon procesa uočavanja potencijalno darovitog učenika. Uočavanje vrši učitelj /nastavnik /profesor i stručni suradnik, a odvija se u razredu. Obično se kao kriteriji uzimaju uspjeh u učenju, ostala obrazovna postignuća, mišljenje učitelja, roditelja natjecanja, hobiji itd. U procesu identifikacije u obzir se uzima: Procjena učitelja

Procjenjuju se sljedeća područja uz pomoć lista procjena koje obuhvaćaju: Razumijevanje i pamćenje gradiva

Sposobnost zaključivanja

Kreativnost (fluentnost, fleksibilnost, originalnost i elaboracija)

Motiviranost i interesi

Sposobnost vođenja

Tjelesno-motoričke sposobnosti

Iznimna postignuća u različitim područjima (umjetničkom, tehničkom itd.).

 Oni učenici koji na jednom ili više testova postižu iznadprosječne rezultate, identificiraju se kao daroviti i talentirani. Na testovima sposobnosti IQ je jednak ili veći 120, tj. postižu rezultate koji ih svrstavaju u gornjih 10% testiranih učenika, a na procjenama učitelja imaju natprosječne ocjene u pojedinim područjima. Daroviti u razredu

Darovita djeca često brže završe s zadacima od svojih vršnjaka. Ovo dodatno dobiveno vrijeme učitelji mogu iskoristiti za razvoj kreativnosti, osmisliti nezavisni projekt kojim se učenik može baviti. Pritom valja uzeti u obzir njegove interese. Na primjer, učenika se može potaknuti da istražuje posebno područje za koje ima interes, a koje je povezano s gradivom. Potruditi se osmisliti obogaćene aktivnosti. Ovo napraviti tako da se osmisle zadatci i projekti koji idu šire od uobičajenog gradiva. Na ovaj način izbjegavate da zadajete više istih zadataka. Važno je potaknuti učenika da uči nove stvari i razvija nove vještine! Mogu se pronaći i posebni sadržaji i programi koji se mogu prilagoditi redovnoj nastavi. Jedan od sjajnih načina rada s darovitim učenicima jest da mu se pronađe mentor, tj. osoba zainteresirana da radi s učenikom u području koje učenika zanima. Mentor može biti roditelj učenika, drugi učitelji, vanjski suradnik… Važna je promjena pristupa dosadašnjeg rada. Učitelj treba prestati biti ekspert koji daje informacije i postati facilitator. Omogućiti učenicima da sami traže i otkrivaju nove informacije. Ako si darovito dijete... Ako si darovito dijete vjerojatno ćeš: biti opterećen vlastitim visokim očekivanjima imati strah od neuspjeha teže podnostiti nepravdu i frustraciju „trčati“ za starijom djecom koja su ti intelektualno bliža, ali će te gledati kao „malog gnjavatora“ biti zaokupljen filozofskim pitanjima (smisao života, postanak svemira)... biti „bijela vrana“ u razredu (različitost interesa, poštivanje pravila) morati uvježbavati ono što si već savladao i čekati da drugi nauče ono što ti već znaš (75%...) Kako biti roditelj darovitog djeteta? Roditelji trebaju omogućiti djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi, pružiti mu priliku da se samostalno koristi svojim sposobnostima, vještinama i znanjima. Darovita djeca iznimno su znatiželjna i tu znatiželju ne treba sputavati. Roditelj treba i sam modelirati ponašanje koje želi razviti kod djeteta, stoga je korisno da vas dijete vidi kako čitate knjige i bavite se drugim zanimljivim i kreativnim aktivnostima. Svakako mu treba pružiti okolinu bogatu zanimljivim sadržajima u kojoj će moći izraziti svoje potencijale. No nikako ne bismo trebali “forsirati” dijete, tj. pokazivati prevelika očekivanja od njega, siliti ga da u školi bude izvrsno u svim predmetima ili da stalno uči. To može negativno utjecati na njegovu motivaciju. Darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima.

Zaključak Daroviti pojedinci su oni koji svojim vještinama, znanjima i sposobnostima mogu mijenjati svijet. Da bi svijet dobio te istaknute pojedince, važno je zalagati se za njih kao roditelj, učitelj, odgajatelj ili samo kao pojedinac u društvu. "NEMA NIČEG NEJEDNAKOG NEGO NEJEDNAKIMA PRISTUPATI JEDNAKO." Jefferson

 (izvor: web, M. Ilić)