Božićna priredba -
klikom na fotografije
pogledajte videozapise
Dan škole
Jesen okom fotografije
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Popis udžbenika za školsku godinu 2023./2024.
Ravnatelj:
Mladen Beuk, dipl.ing.
Primanje roditelja:
- utorak i četvrtak
od 15,30 do 16,30 sati.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada s ciljem podizanja svijesti o problemima mentalnog zdravlja i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju. O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao dr. Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mentalnog zdravlja po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi, dok polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
U nastavku donosimo tekst udruge Pragma o važnosti mentalnog zdravlja.