Učenici sedmih i osmih razreda naše škole imaju ovih dana predavanja u školskoj knjižnici na temu digitalne zbirke. Najčešće je knjižnični fond neke knjižnice temeljen na tradicionalnoj papirnatoj građi, a u manjoj mjeri na digitalnoj. Papirnata građa će s vremenom podleći zubu vremena, posebno bi bilo šteta za vrlo vrijednu građu, stare i rijetke knjige, novine, časopise itd. No zahvaljujući razvoju tehnologija takva knjižnična građa više nije u takvom bezizlaznom položaju i mnoge knjižnice provode digitalizaciju, odnosno postupak spašavanja takve građe od propadanja. S druge strane zahvaljujući digitalizaciji omogućava se brz i jednostavan pristup građi putem mreže, gdje ne moramo fizički ulaziti u knjižnicu. U tom smislu knjižnice se više ne oslanjaju samo na tradicionalan pristup u osmišljavanju svojega fonda nego sve više stavljaju naglasak na stvaranje digitalnih sadržaja. Knjižnica koja u najvećem obimu provodi projekte digitalizacije je Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), koja je središnja i stožerna knjižnica naše domovine. Na mrežnim stranicama NSK nalazi se popis svih portala u kojima se nalazi digitalna građa (https://nsk.hr/ ; https://digitalna.nsk.hr/).
Sustav Digitalne knjižnice NSK pretraživali smo prema sljedećim kriterijima:
- Prema vrsti građe
- Putem tematskih portala
- Virtualne izložbe
Prema vrsti građe:
- Knjiga
- rukopisna građa
- vizualna građa
- kartografska građa
- glazbena građa
- časopisi
- novine
- članci
Knjiga:
- Inkunabula
- stara knjiga
- knjiga (1835-1940)
- e-knjiga
Rukopisna građa:
- Pisma
- Rukopisi
- Rukopisne karte
- Rukopisne note
Vizualna građa:
- Crteži
- Grafike
- Plakati
- Razglednice
Kartografska građa:
- Karte
- Rukopisne karte
- Planovi i nacrti
- Atlasi
Glazbena građa:
- Digitalne note
- Rukopisne note
- Tiskane note
- Zvučna građa
Tematski portali:
- Hrvatski arhiv weba
- Nacionalni repozitorij disertacija, završnih i diplomskih radova
- Glagoljica.hr
- Incunabula Croatica
- Znameniti.hr
- Pisati slobodno
- Kultura voli prirodu
Hrvatski arhiv weba (HAW)
Želite li se prisjetiti vijesti koje su nekada bile na internetu, pročitati kolumne kojih više nema itd. U tu svrhu NSK je 2004. godine osnovala HAW, gdje se mogu pretražiti sve arhivirane hr.domene od 2011. do danas. Ne arhiviraju se svi web sadržaji nego samo oni koji imaju trajnu kulturološku, intelektualnu, znanstvenu ili umjetničku vrijednost. Svrha HAW je očuvanje hrvatske digitalne baštine. Mrežni sadržaj nestaje brže od fizičke građe. HAW postupkom arhiviranja čuva mrežnu građu od zaborava i omogućuje da bude dostupna za istraživanje.
Ali priča je krenula ranije: 1992. uveden je Internet u Hrvatsku, 1993. registrirana je .hr domena, Hrvatska je uvrštena na mapu internetskih servisa, pojavile su se prve hrvatske web stranice.
Danas većinu informacija dobivamo putem interneta, internet je postao relevantan izvor, no zbog nestabilne i dinamične prirode web sadržaja ne može se jamčiti buduća dostupnost informacija i podataka na internetu. Rezultati su pokazali kako 38% web stranica iz 2013. više ne postoji u 2024. Digitalni mediji oblikuju naše doba i bit će glavni izvor za njegovo buduće proučavanje, stoga HAW čuva sadašnjost za budućnost (https://haw.nsk.hr/ ; https://haw.nsk.hr/o-arhivu-weba/).
Virtualne izložbe
Do pojave interneta postajale su samo izložbe postavljene u stvarnom prostoru. Danas se stvar bitno mijenja, gdje korisnik ne mora nužno fizički ulaziti u prostor u kojem je organizirana izložba, čak može prisustvovati toj izložbi preko mreže i takvu izložbu nazivamo virtualna izložba. Toj virtualnoj izložbi može pristupiti neograničen broj posjetitelja. Izložba je npr. aktivnost ustanove koja prikazuje promociju baštine koju ta ustanova čuva.
Treba razlikovati koncept digitalne zbirke i virtualne izložbe. Digitalna zbirka nastaje kao posljedica procesa digitalizacije. Digitalne objekte kao proizvode tog procesa moramo identificirati, opisati, organizirati u zbirke i trajno čuvati. Virtualna izložba je također rezultat procesa digitalizacije. Međutim digitalna zbirka nije virtualna izložba. Virtualna je izložba digitalni proizvod koji obično nastaje iz digitalne zbirke pomnim odabirom digitalnih objekata koje povezuje neka ideja, tema, koncept, koja odgovara na pitanje: zašto se svi ti objekti trebaju naći na istoj izložbi? Predmeti koji ilustriraju temu izložbe moraju biti povezani pričom njihovih međusobnih odnosa. Virtualna izložba je u stvari digitalno pripovijedanje, kreativni proces pričanja priče. To digitalno pripovijedanje je uzvišenije od pukog korištenja tehnologije i na neki je način kombinacija komunikacije i mašte (http://virtualna.nsk.hr/ ; https://znameniti.hr/).
Ivan Bistrović, knjižničar
bis2_11zon
bis3_11zon
